Crna Gora ima 310 km dugačku obalnu liniju sa šest opština koje na nju izlaze: Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj. Područjem uz obalu (obala je u ovom smislu područje koje kvase najveći talasi za vrijeme najjačeg nevremena), kao i lukama, nasipima, hridima, kupalištima, izvorima, ušćima rijeka, kanalima spojenim sa morem, podmorjem i morskim dnom, kao i cijelim tokom rijeke Bojane na teritoriji Crne Gore gazduje jedno preduzeće u državnom vlasništvu – Morsko dobro Crne Gore.
Ono u Ulcinju zahvata pojas širi od jednog kilometra.
Morskom dobru pripada: osam ostrva i šest školja, 31 hrid i četiri grebena. Njihova obalna linija iznosi 25,6 km.
Ukupna dužina plaža na crnogorskoj obali Jadrana iznosi 73 km a njihov broj 117.
Na najatraktivnijih 55 plaža, tokom ljetnje turističke posjete, voda je izmedju I i II klase, rijetko, samo na mikrolokalitetima, ona prelazi u III klasu tj. u vodu koja nije za kupanje. Zagađenje morske vode potiče uglavnom od bakteriološkog opterećenja zbog fekalnog otpada.
Najznačajnija prirodna staništa na crnogorskoj obali Jadrana
U zaleđu plaža Crnogorskog primorja nalaze se dvije lagune: Tivatska solila i Ulcinjska solana, a na samoj obali 2.2 km dugačka plaža Buljarica sa djevičanskim zaleđem.
Uz more se nalaze Velika plaža i Ada Bojana, ali njihove prirodne vrijednosti neće biti predmet obrade u ovom vodiču, što ne znači da je posjeta ovim plažama, a posebno njihovom zaleđu, manje interesantna i atraktivna u odnosu na ovdje opisana staništa.
Obzirom da su naše najveće lagune solane, predstavljamo njihov značaj za očuvanje biodiverziteta i kulturne baštine Mediterana.
