Ptice se bez izuzetaka ležu iz jaja, a vecina njih brine za svoje potomstvo. O potomstvu brinu oba roditelja (prilikom ležanja na jajima se smjenjuju ili ne). Ponekad to cini samo ženka, na, primjer kod koka), u nekim slucajevima to radi samo mužjak (na primjer kod liskonoge). Ipak, postoje i ptice koje nakon polaganja jaja ne brinu za svoje potomstvo. Tako, radi obicna kukavica, koja svoja jaja podmece u gnijezda drugih ptica, prije svega u gnijezda grmuša, trstenjaka, crvendaca i obicnog popica. Mlada kukavica koja se obicno izleže prije mladih domacina izbaci potomstvo domacina (jaja i mlade) iz gnijezda, jer bi joj u suprotnom slucaju, prilikom diobe hrane svim mladima, pripalo suviše malo hrane i ona bi uskoro uginula. Ptice gnijezda grade od najrazličitijih materijala, najcešce ih oblažu dlakom ili perjem, koje pokupe u okolini gnjezdilišta ili pak perjem iscupanim iz sopstvenog tijela (na primjer patke). Sokolovi i sove poznati su po tome da ne grade gnijezda vec jaja polažu na golo tlo stjenovitih polica, u dupljama ili u potkrovljima zgrada. Neke ptice nasele napuštena gnijezda drugih ptica. Gnijezda sova obicno su obložena ostacima plijena. U odnosu na položaj, razlikujemo više tipova gnijezda:
a) Gnijezda na tlu - nalaze se na zemlji, šumskoj stelji, pijesku,…ponekad su sakrivena u vegetaciji, medu kamenjem, nekad su na otvorenom, bez zaklona. Mogu biti u obliku plitkog udubljenja na tlu (na primjer kod žalara sljepica) ili solidno izgradena u obliku kupe (crvenokljuni labud);
b) ploveca gnijezda - izgradena su od vodenih biljaka na vodenoj površini, usidrena medu trskom ili ševarom, pricvršcena za podvodno rastinje ili za dno (mali gnjurac);
c) gnijezda na drvecu - obicno su u pazuhu grana, tik uz deblo ali i na vrhu grane, razlicitog su oblika, od pljosnatih (golub grivnjaš) do zdjelastih (štiglic), poznajemo takode i loptasta gnijezda, koja su ili slobodno viseca (bijela sjenica) ili pak ukliještena izmedu grana (dugorepa sjenica). U ovu grupu možemo svrstati i gnijezda u žbunju kao i gnijezda okacena izmedu zeljastih biljaka (na primjer kod trstenjaka);
d) gnijezda u dupljama - smještena su u šupljinama u drvecu. Ptice koje tako gnijezde nazivamo "dupljarice" i dijelimo ih na dvije grupe: 1 - primarne dupljarice, one koje same izdube duplju u drvetu (na primjer djetlici) i 2 - sekundarne dupljarice koje nasele duplje izgradene od strane primarnih dupljarica ili one koje prirodno nastaju odumiranjem i raspadanjem jezgra drveta, cesto gnijezde i u kucicama za ptice (na primjer šumska sova) .
e) gnijezda u rupama - tunelima- iskopana su u glinovitim ili pješcanim obalama i stijenama. Mogu biti razlicite dužine, a komora sa jajima nalazi se na kraju tunela (na primjer vodomar);
f) gnijezda na stijenama - obicno ptice gnijezde na kamenim policama (napr. sivi soko), u pukotinama stijena (napr. obicna bjelka) ili pak gnijezdo prilijepe na liticu ili u potkapinu (napr. gradska lasta).
Prema tome koliko mladunci ostaju u gnijezdu ptice dijelimo na dvije grupe: CUCAVCI (nidikolni mladunci) Nakon ispiljenja su goli, bespomocni, cesto slijepi i zato zahtijevaju više starateljske njege; u gnijezdu ostaju duže vrijeme nakon ispiljenja i napuste ga tek kada polete. POTRKUŠCI (nidifugni mladunci) Vec kod ispiljenja su obrasli paperjem, gnijezdo napuštaju odmah nakon ispiljenja i sposobni su, uz nadzor i pomoc odraslih, da sami traže hranu.
