Buljarica predstavlja morsku uvalu koja se nalazi između Petrovca na sjeverozapadu i Sutomora na jugoistoku. U zaleđu se nalazi Paštrovačka gora koja odvaja ovaj zaliv od Skadarskog jezera, najvećeg slatkovodnog basena na Balkanu. Ovo je ruralno područje sa još uvijek nerazvijenom infrastrukturom i netaknutom prirodom.
Buljarica je ujedno i najduža plaža na Budvanskoj rivijeri, duga oko 2200 m, iza koje se pruža poplavna uvala. U njoj se nalazi jedna od posljednjih izvornih, očuvanih i stoljetnih mediteranskih šuma hrasta Quercus pubescens i jasena Fraxinus oxicarpa. Po obodu uvale danas postoji nekoliko sela i zapuštenih kampova. Gajenje krava i koza glavno je zanimanje seljana koji nepoplavljene livade Buljarice koriste za ispašu stoke. Tokom zime jezera Buljarice se koriste za lov, uglavnom na ptice.
Koordinate/Position
42º11’26.62’’ N
18º58’19.77’’ E
Kako doći
Do Buljarice se dolazi iz četiri pravca autom:
Putem Bar – Budva, na 25 kilometata od Bara
Putem Podgorica – Buljarica, via Paštrovačka gora, 55 km
Putem Podgorica – Budva, via tunel Sozina, 53 km
Putem Budva – Bar, 16 km
Zaštita prirode
Plaža Buljarica zaštićena je 1968. godine kao predio posebnih prirodnih odlika. Ovaj status dobija svega 4 ha plaže i to kao stanište kseromorfne i vegetacije zaslanjenih staništa. Tokom dobijanja statusa zaštićenog područja 1968. godine, nije bilo dovoljno podataka o drugim segmentima flore i faune.
Početkom 2006. godine dobija status Emerald staništa Bernske konvencije kao jedinstvena, djevičanska i biodiverzitetom bogata uvala na obali Jadrana.
2007. godine je proglašena za područje od međunarodnog značaja za boravak ptica (300 ha), prvenstveno kao gnjezdilište, zimovalište i odmaralište na proljećnoj seobi ptica koje preko Jadrana dolaze iz Afrike.
Buljarica zadovoljava i tri od devet kriterijuma Ramsarske konvencije kao jedinstvena, rijetka i reprezentativna močvara na Istočnoj obali Jadrana, stanište brojnih ugroženih vrsta vodozemaca, gmizavaca i ptica, te ključno mjesto u migraciji ptica.
Buljarica je jedan od najatraktivnijih prostora na crnogorskom Jadranu, ekonomski nedovoljno iskorišćen. Realna je opasnost da se cijeli prostor ove uvale pretvori u turistički kompleks i time unište sve njene neprocjenjive prirodne vrijednosti.
Flora i vegetacija
Iza šljunkovite plaže, koja je na nekim mjestima šira od 30 m, pruža se pojas trske Phragmites australis u okviru kojeg se nalaze jezerca stalno puna vodom. Trsku smjenjuje pojas vlažnih šuma jasena Fraxinus oxicarpa, duba Quercus pubescens i vrba, Salix sp.. Šume i pašnjaci su ispresijecani kanalima. Na većoj visini, močvara iz vlažnih prelazi u suve pašnjake koji se završavaju naseljima, iznad kojih se nalazi kameniti teren sa mediteranskom makijom. Pašnjaci su zapušteni i ne kose se redovno. Mnogi su po obodu obrasli grabovima Carpinus orientalis, dračom Paliurus spina cr. te Sparcium junceum i drugom mediteranskom vegetacijom.
Vodozemci i gmizavci
Gatalinka, Hyla arborea; livadska žaba, Rana temporaria; kornjača, Testudo hermanni; vodena kornjača, Emys orbicularis; prugasata bjelouška, Natrix natrix; samo su dio onoga što čeka radoznale oči turista. Netaknuta priroda Buljarice, otvorene livade, očuvana poplavna šuma, kanali i tršćaci koji su pod vodom idealna su staništa za ove grupe životinja. U kanalima gdje voda nije brza ima značajnih populacija mrmoljka, Triturus vulgaris. Vjerovatno ih na istočnoj obali Jadrana nema u većem broju i u čistijoj vodi.
Ptice
Buljarica je jedno od najprostranijih očuvanih ekoloških kompleksa na jadranskoj obali. Močvare sa bočatnom vodom idealna su staništa insekata, vodozemaca i gmizavaca, te vegetacije koja čini prehrambenu bazu za ptice.
Tokom zimskih mjeseci, kada je dobar dio uvale pod vodom, Buljarica je stanište za ishranu i odmor fendaka, Phalacrocorax pygmeus, sive, velike i male bijele čaplje, Ardea cinerea, Egretta alba, Egretta garzetta, te ostalih vrsta ptica vezanih za vodu.
U ljetnjim mjesecima ona je gnjezdilište kratkoprstog kobca Accipiter brevipes a nadomak nje, na morskim hridima i morskog sokola Falco eleonorae. U tršćacima i močvarama gnijezdi trstenjak, Acrocephalus arundinaceus, vodomar, Alcedo atthis, a u poplavnim šumama srednji djetlić, Dendrocopus medius i njegov srodnik Dendrocopos syriacus. U okolini gnijezdi brgljez lončar, Sitta neumayer i mediteranska sjenica, Parus lugubris.
Buljarica je značajna tačka na seobenom koridoru, što potvrđuje i ekstremno jak lovni pritisak tokom zime: više vrsta plovki i šljukarica je koriste za odmor tokom seobe, u prvom redu patke: zviždarka, Anas Penelope; šiljkan, Anas acuta; krdža, Anas crecca; martovka ili mala patka, Anas querquedula, te šljukarice: crvenogrla sprutka, Calidris feruginea; srednja carska šljuka, Numenius phaeopus i druge.
